Hrvate ponovo niko ne predstavlja: Dragan Čović kontra interesa svog naroda

Hrvatski narod u BiH ponovo ima razloga za nezadovoljstvo zbog nelegitimnih predstavnika u institucijama vlasti. Iz reda tog naroda u Predsjedništvu BiH, sudeći prema posljednjim postupcima, sjedi osoba koja ne zastupa interese Hrvata, već interese Srba iz Republike Srpske (RS) i Srbije.

Dragan Čović, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog/srpskog naroda FOTO: ARHIV

Odnos Dragana Čovića prema pitanju revizije presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije, koju lider HDZ-a BiH ocjenjuje kao štetnu, dokaz je podređenosti njegovog političkog djelovanja vlastitim interesima koji su nerijetko u direktnoj vezi sa interesima srpskih zvaničnika, prije svih Milorada Dodika.

Podržao je Čović stavove zvaničnika iz RS-a u vezi sa revizijom presude, te je tako "pustio niz vodu" više od 150.000 protjeranih Hrvata iz RS-a, desetine hiljada ranjenih i poginulih u sukobima sa vojnim i paravojnim jedinicama koje su stigle ili su u najmanju ruku logistički podržane iz Srbije. Suprotno Čovićevim stavovima i stavovima vrha HDZ-a BiH, predstavnici ostalih hrvatskih političkih stranaka i udruženja jednoglasno i bezrezervno podržavaju reviziju presude i borbu za pravdu i istinu o ratnim dešavanjima na teritoriju BiH.

Svako ko poštuje sebe, smatra predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, ima pravo da traži pravdu i odgovornost za žrtve.

- Napomenut ću da smo u proteklom ratu, zbog agresije tadašnje Jugoslavije prtiv BiH, imali 154 stratišta hrvatskog naroda i ne znam koliko stratišta bošnjačkog naroda. Imali smo stradanje našeg ponosa hrvatskog otpora, Kupresa, kojeg je ta vojska, Jugoslovenska narodna armija, sravnila sa zemljom – kazao je Cvitanović.

Reviziju presude podržava i Zajednica prognanih, izbjeglih i iseljenih Bosanske Posavina sa sjedištem u Zagrebu, koja je pismom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću iskazala podršku podnošenju aplikacije Međunarodnom sudu pravde u Hagu.

- U toj reviziji se mora razmotriti i utvrditi osnovana sumnja za genocid i na sljedećim područjima BiH: Bosanska Posavina na područjima Dervente, Bosanskog Broda, Modriče i Bosanskog Šamca, Bijeljine i okolnih mjesta, Prijedora i Kozarca, te Sarajeva. U čitavoj BiH je izvršen genocid, kulturocid, urbicid, ekocid i memorocid – stoji u pismu udruženja Hrvata koji su zbog agresije morali napustiti svoje domove u Bosanskoj Posavini.

O reviziji se izjasnila i Hrvatska seljačka stranka (HSS), čiji je zvaničnik Mario Karamatić prije nekoliko dana poručio da "nije rezervni sastav HVO-a bio u Kragujevcu, nego oni kod nas".

- Umjesto da zastupaju prava, interese i potrebe hrvatskog naroda u BiH, oni su se pretvorili u sekundante članovima Predsjedništva BiH iz drugih konstitutivnih naroda. Tako, umjesto da prethodno pribavi mišljenje stručnjaka za tu pravnu oblast, glede postojanja pravnog i činjeničnog osnova za reviziju postupka, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović se i u ovom slučaju unaprijed priklonio interesima političkih predstavnika srpskog naroda, a ne svog, hrvatskog naroda – stoji u saopćenju Hrvatskog narodnog saveza.

Sasvim je razumljivo da Dragan Čović kao ratni direktor "Sokola" i osoba koja je bila lišena bilo kakvih negativnih utjecaja ratnih dešavanja u BiH, naprotiv, ne dijeli poglede na ta dešavanja sa sunarodnicima koji su bili žrtve pokušaja realizacije velikosrpske ideologije, ali je s druge strane bilo realno i racionalno očekivati da će on, kao osoba koja se kune u svoj legitimitet predstavljanja Hrvata u BiH, podržati želje i težnje svog naroda. Međutim, čini se da su za Dragana Čovića vlastiti politički interesi mnogo važniji od pravde za hrvatski narod u BiH.